Leksikon aromunskog (cincarskog) jezika
Sveobuhvatni rečnik sa 100 verifikovanih leksičkih jedinica podeljenih u 8 tematskih celina, sa međunarodnom fonetskom transkripcijom (IPA), prevodom na srpski i dijalekatskim napomenama.
O aromunskom jeziku
Aromunski jezik je autohtoni romanski jezik Balkana, direktni potomak balkanskog latiniteta rimskih legija i kolonista duž Via Egnatia. Poseduje arhaične latinske korene, uz specifične uticaje balkanskog jezičkog saveza. Od strane UNESCO-a prepoznat je kao ozbiljno ugrožen jezik, a Savet Evrope je Preporukom 1333 pozvao na njegovo trajno očuvanje.
Pozdravi i susret (7)
Standardni formalni pozdrav pri susretu tokom dana.
Pozdrav u jutarnjim časovima.
Pozdrav u sumrak i tokom večeri.
Želja za miran san pri rastanku uveče.
Učtivo pitanje za zdravlje i stanje sagovornika.
Praznični pozdrav i čestitka.
Klasično pitanje pri susretu dva pripadnika zajednice.
Porodica i dom (8)
Izraz latinskog porekla (familia) koji obuhvata kućnu zajednicu.
Poštovan naziv za glavu porodice.
Topao izraz poštovanja i nežnosti u porodici.
Naziv za najstarijeg muškog člana roda.
Potiče direktno iz latinskog filius.
Latinsko poreklo (filia).
Latinsko poreklo (frater).
Latinsko poreklo (soror).
Dom i svakodnevica (7)
Prostor porodičnog mira i zaštite.
Duhovno i fizičko središte doma.
Osnovna hrana i simbol blagoslova (panis).
Izvorska voda (aqua).
Simbol gostoprimstva i saveza (sal).
Neizostavan element svakodnevnog dočeka.
Fraza koja opisuje večernje zborište u kući.
Priroda i put (4)
Karavanski put i životni put (callis).
Pind, Pelister, Šara — planinski zavičaj.
Zvezda vodilja za noćne karavane (stella).
Izvor svetlosti i toplote (sol).
Izreke i mudrosti (10)
Apsolutni moralni zakon u poslu i životu.
Zanatska i životna poslovica.
Izreka o trgovačkom i ličnom poštenju.
Najlepša tradicionalna zdravica i blagoslov.
Narodna poslovica o značaju obrazovanja.
Zakon neprikosnovenog gostoprimstva.
Poslovica o susretima i prijateljstvu.
Karavanska životna mudrost.
Tradicionalna slavska i praznična želja.
Istorijski poklič i zavet trajanja uprkos svim seobama i burama Balkana.
Brojevi i mere (10)
Osnovni broj (lat. unus).
Lat. duo.
Lat. tres.
Lat. quattuor.
Lat. quinque — reč po kojoj je nastao naziv Cincari!
Lat. sex.
Lat. septem.
Lat. octo.
Lat. novem.
Lat. decem.
Godišnja doba i vreme (7)
Vreme buđenja prirode i polaska stada (primo vere).
Planinski boravak na svežem vazduhu.
Vreme berbe grožđa i povratka karavana (autumnus).
Hladni meseci pored toplog ognjišta (hiberna).
Blagoslov za useve i pašnjake (pluvia).
Beli planinski pokrivač (nivem).
Planinski vetar (ventus).
Trpeza i hrana (7)
Lat. carnem.
Čuveni tradicionalni beli sir (caseus).
Lat. ova.
Piće radosti i pričešća (vinum).
Tradicionalno spravljano maslo (unctum).
Voće gostoprimstva i zdravlja (melum).
Izraz za bogatstvo ukusa.
Rad i zanati (6)
Vrednost savesnog i posvećenog rada.
Majstor filigrana i obrade zlata i srebra.
Trgovački konjski voz koji je prevozio robu preko planina.
Trgovačko sredstvo razmene.
Alat za kovanje filigrana.
Mesto susreta i poslovanja u čaršiji.
Odeća i tradicija (5)
Raskošan ženski nakit i nasledna vrednost.
Pastirski ogrtač od grube vune koji štiti od mraza.
Tradicionalna muška zimska odeća.
Svečana svilena ili štofana ženska haljina.
Muška kapa od čoje ili krzna.
Čovek i telo (6)
Lat. caput.
Lat. oculi.
Lat. auriculae.
Simbol rada i stiska ruke u dogovoru (manus).
Izvor pesme i date reči.
Središte hrabrosti i ljubavi (anima).
Vrednosti i osećanja (7)
Duboko balkansko osećanje nostalgije za domom.
Sreća u porodičnom krugu.
Plemenita čovečnost i mir savesti.
Snaga duha na planini i u poslu.
Briga prema deci i siromašnima.
Mesto prvog koraka i večnog sećanja.
Topli krov pod kojim su odrasle generacije.
Radnje i glagoli (9)
Poziv na dolazak u dom (venire).
Kretanje karavana (ducere).
Zajednički obed (manducare).
Piti vodu sa planinskog izvora (bibere).
Počinak nakon napornog dana (dormire).
Govoriti aromanski jezik.
Pevati tradicionalnu pesmu (cantare).
Zapisivati i čuvati pismenost (scribere).
Otkriti zaboravljeni trag predaka.
Priroda i planina (7)
Glavno blago pastirskih zajednica (ovis).
Prijatelj kiridžije i saputnik na karavanu (caballus).
Verni čuvar stada od vukova (canis).
Planinska zver Pinda i Šare (lupus).
Guste bukove i borove šume Pelistera.
Čista planinska voda.
Materijal od koga su građene kruševačke kuće (petra).