1. Geografski položaj na jezeru Pamvotis i kapija Epira
Janjina (aromunski Ianina, Enina, grčki Ιωάννινα) leži na zapadnoj obali čarobnog jezera Pamvotis (Janjinskog jezera), na nadmorskoj visini od oko 480 metara, u podnožju masivne krečnjačke planine Micikeli (1.810 m) u severozapadnoj Grčkoj. Kao istorijska prestonica Epira, Janjina je vekovima imala ulogu prirodnog političkog, privrednog i kulturnog središta čitavog jugozapadnog Balkana.
Položaj na obali jezera Pamvotis, koje se napaja podzemnim kraškim vodama Pinda, pružao je Janjini ne samo prirodnu zaštitu i bogate izvore hrane (jezerska riba, jegulje, vodene ptice), već i idealnu klimu. Kroz Janjinu su prolazili svi glavni karavanski i trgovački drumovi koji su spajali jadranske luke Igumenicu, Pargu i Prevezu sa zaleđem Pinda, Tesalijom, Makedonijom i Albanijom. Zbog toga je Janjina bila most između pomorskog Mediterana i kontinentalnog Balkana.
2. Doba Ali-paše Janjinskog i uspon cincarskih trgovaca
Iako istorija Janjine seže u doba vizantijskog cara Justinijana I i procvata u doba Epirske despotovine u 13. veku, svoj najdramatičniji i najslavniji period grad doživljava krajem 18. i početkom 19. veka, pod vlašću zloglasnog, ali diplomatski genijalnog Ali-paše Tepelenijskog (Ali-paše Janjinskog) (vladao 1788–1822).
Ali-paša je stvorio de facto nezavisnu državu (Janjinski pašaluk) koja se prostirala od Peloponeza do južne Albanije. Na svom dvoru u Janjinskoj tvrđavi primao je emisare Napoleona Bonaparte, britanske diplomate i pesnike (poput lorda Bajrona, koji je bio očaran dvorom). U toj kompleksnoj političkoj igri, Cincari su zauzimali nezamenjivo mesto:
- Ali-paša se u velikoj meri oslanjao na cincarske trgovce i finansijere koji su vodili njegove carine, snabdevali vojsku i obezbeđivali strane kredite;
- Cincarske porodice u Janjini držale su monopol na trgovinu žitom, oružjem i luksuznim tkaninama;
- Iako je Ali-paša bio surov vladar (odgovoran i za razaranje Moskopolja 1788. godine), Janjina je pod njegovom vlašću doživela ogroman urbanistički i trgovački bum, postavši centar sa preko 35.000 stanovnika, sa bogatim bazarima, palatama i školama.
Izreka tog doba glasila je: „Janjina je prva u oružju, novcu i pismenosti”.
3. Kujundžije, srebrnarstvo i janjinski filigran
Janjina je vekovima bila i ostala svetski poznata po svom kujundžijskom zanatu i umetničkoj obradi srebra:
- Cincarski majstori iz okolnih planinskih sela Pinda (Mečova, Siraka, Kalarita) otvorili su u Janjini stotine kujundžijskih radnji;
- Razvili su specifičnu janjinsku tehniku cizeliranja, kovanja i filigrana: izradu srebrnih posuda, tanjira, ibrika, čiraka, svećnjaka, ali i remek-dela crkvenog mobilijara — okova za jevanđelja, krstova, putira i kandila;
- Posebno je bilo cenjeno oružje u srebru: janjinski majstori su kovali raskošne srebrne kubure, fišeklije i drške za sablje koje su nosili najugledniji balkanski ratnici i vođe oba srpska ustanka, grčki ustanici i osmanski paše;
- Janjinski nakit se izvozio u Veneciju, Napulj, Beč, Pariz i London. I danas je janjinsko srebro zaštićeni brend tradicije i vrhunskog zanatstva.
4. Janjinska tvrđava i ostrvo na jezeru Pamvotis
Arhitektonsko i istorijsko jezgro Janjine čini Janjinska tvrđava (Kastro):
- Smeštena na stenovitom poluostrvu koje se useca u jezero Pamvotis, ova masivna tvrđava sa kamenim zidinama i kulama građena je kroz vizantijski i osmanski period;
- Unutar zidina nalaze se dve citadele: severoistočna sa Aslan-pašinom džamijom (danas Gradski etnografski muzej) i jugoistočna citadela Ič-kale, gde se nalazila palata Ali-paše;
- U Ič-kaleu se danas nalazi Vizantijski muzej i grob Ali-paše Janjinskog, natkriven umetnički kovanom gvozdenom rešetkom;
- Ostrvo na jezeru Pamvotis (Nisi): Jedno od retkih naseljenih jezerskih ostrva u Evropi bez sopstvenog imena (zove se jednostavno Ostrvo). Na njemu se nalazi sedam istorijskih manastira, među kojima je manastir Svetog Pantelejmona, gde je Ali-paša 1822. godine ubijen od strane sultanovih odreda. Ostrvske uličice i danas odišu mirom, sa kamenim kućama i radnjama srebrnara.
5. Prosvetiteljstvo, zadužbine i škole
Janjina je bila jedno od najvažnijih sedišta balkanskog prosvetiteljstva (Neohelenskog prosvetiteljstva):
- U Janjini su radile slavne škole: Zosimeja gimnazija (osnovana 1828. zadužbinom braće Zosimas, uglednih trgovaca), Maruceja škola i Kapslaneja akademija;
- U ovim školama predavali su najučeniji mislioci epohe, a školovali su se mladići iz celog Epira, Albanije, Srbije i Makedonije;
- Cincarski dobrotvori su u Janjini podizali sirotišta, bolnice, javne česme i biblioteke. Janjinska intelektualna elita bila je nosilac ideje o oslobođenju hrišćanskih naroda Balkana od osmanske vlasti.
6. Veza Janjine sa Beogradom, Podunavljem i svetom
Trgovačka mreža Janjine imala je direktne veze sa srpskim zemljama:
- Preko Niša i Vranja, janjinski trgovci su snabdevali Srbiju vinom, uljem, citrusima, južnim tkaninama i srebrnim nakitom;
- U Beogradu i Zemunu postojala je stalna kolonija trgovaca iz Janjine i Epirskog zaleđa, koji su držali trgovačke radnje i kafane;
- Janjinski Cincari su bili među prvim pretplatnicima na knjige Vuka Karadžića i Dositeja Obradovića, prepoznajući značaj opismenjavanja i kulturne emancipacije.
7. Janjina danas
Danas je Janjina moderan, živ i dinamičan univerzitetski grad sa preko 100.000 stanovnika:
- Univerzitet u Janjini je jedan od najuglednijih u Grčkoj, sa preko 25.000 studenata;
- Stari grad unutar zidina Kastra pažljivo je restauriran, sa kaldrmisanim ulicama, tradicionalnim restoranima i radionicama u kojima se i danas čuje kuckanje čekića janjinskih srebrnara;
- Obala jezera sa platanima, jezerski restorani u kojima se služe specijaliteti (žablji bataci, jegulje) i pogled na snegom pokriveni Pind čine Janjinu jednim od najuzbudljivijih gradova severne Grčke, koji s ponosom nosi svoju bogatu viševekovnu istoriju.
Izvori i bibliografija
- Fleming, Katherine Elizabeth: The Muslim Bonaparte: Diplomacy and Orientalism in Ali Pasha's Greece, Princeton University Press, 1999.
- Wace, Alan J. B. & Thompson, Maurice S.: The Nomads of the Balkans, London, 1914.
- Koukoudis, Asterios: The Vlachs: Metropolis and Diaspora, Zitros, Thessaloniki, 2003.
- Popović, Dušan J.: O Cincarima, Beograd, 1937.
- Arhiv Eparhije Janjinske i Muzej grada Janjine: Zbirka povelja i esnafskih knjiga 1750–1920.