1. Slobodna luka na Jadranu i kapija Mediterana
Smešten u najsevernijem zalivu Jadranskog mora, u podnožju krševitog Krasa, Trst (Trieste) je odlukom habzburškog cara Karla VI iz 1719. godine proglašen slobodnom carskom lukom (porto franco). Ovaj istorijski edikt označio je rođenje jedne od najdinamičnijih, najbogatijih i najkosmopolitskijih pomorskih metropola na Mediteranu.
Za carski Beč Trst je bio jedini direktan izlaz na svetska mora; za balkanske trgovce bio je to prozor u globalnu trgovinu. Trst je nudio nulte carinske stope, poreske olakšice za brodovlasnike, versku toleranciju za pravoslavne i jevrejske zajednice i strogu pravnu zaštitu privatnog kapitala.
2. Dolazak Cincara i formiranje Borga Terezijana
Cincarske trgovačke porodice sa Pinda, iz Epira, Moskopolja i Klisure masovno naseljavaju Trst tokom druge polovine 18. veka: Kurti, Ćipko, Teodorović, Šoštarić, Dumba, Kapa, Darvar, Karajan i dr.
Nastanjuju se u novom, planski izgrađenom kvartu Borgo Terezijano (Borgo Teresiano), podignutom na isušenim solanama po nalogu carice Marije Terezije:
- Borgo Terezijano je bio ispresecan pravilnim ulicama i Velikim kanalom (Canal Grande), koji je omogućavao teretnim jedrenjacima da doplove direktno do vrata trgovačkih palata i skladišta;
- Duž Velikog kanala cincarski i grčki patriciji podigli su monumentalne neoklasične palate od istarskog belog kamena;
- Zajedno sa srpskim trgovcima (porodice Gopčević, Kovačević, Vojnović, Frušić) formirali su jedinstvenu pravoslavnu elitu Trsta, koja je držala veći deo pomorskog prometa i nekretnina u gradu.
3. Pomorska trgovina, osiguranje i brodovlasništvo
U Trstu su Cincari prešli sa kopnene karavanske trgovine na veliko pomorsko brodovlasništvo i osiguranje: 1. Prekookeanska trgovina: Posedovali su sopstvene jedrenjake (brikove, škune i barke) koji su prevozili banatsko i vlaško žito, vunu, ulje, vosak i suve šljive do Engleske, Francuske, Odese, pa čak i do luka Severne i Južne Amerike; 2. Osnivanje modernog osiguranja: Bili su među vodećim osnivačima i akcionarima globalnih tršćanskih osiguravajućih kuća: - Assicurazioni Generali (osnovano 1831), danas jedne od najvećih osiguravajućih kompanija na svetu; - Riunione Adriatica di Sicurtà (RAS) (osnovano 1838); 3. Pomorsko pravo i bankarstvo: Uveli su u poslovanje moderne pomorske teretnice (konosmane), akreditive i hipotekarno finansiranje brodova; 4. Tršćanska berza: U monumentalnoj palati Berze (Palazzo della Borsa) cincarski trgovci su bili među vodećim brokerima za žito, kafu i šećer.
4. Palata Tergesteo i trgovačka aristokratija
U društvenom životu grada cincarski patriciji su igrali prvorazrednu ulogu:
- Učestvovali su u izgradnji čuvene palate Tergesteo (otvorene 1842), natkrivenog trgovačkog pasaža sa staklenom kupolom, koji je služio kao finansijski centar grada i stecište investitora;
- Držali su raskošne salone u kojima su se okupljali italijanski, nemački i slovenski pisci, diplomate i umetnici;
- Njihove porodične grobnice na groblju Svete Ane u Trstu spadaju u vrhunska vajarska ostvarenja neoklasicizma i secesije.
5. Sakralna baština: Hram Svetog Spiridona i Svetog Nikole
Pravoslavna zajednica u Trstu podigla je dva arhitektonska remek-dela na obali Jadrana:
- Hram Svetog Spiridona na Trgu Ponte Roso (1869): Velelepni hram u neovizantijskom stilu sa pet plavih kupola, obložen mozaicima i belim mermerom, podignut zajedničkim snagama srpskih, cincarskih i grčkih trgovaca. U izgradnju ovog hrama porodice Kurti i Teodorović uložile su stotine hiljada zlatnih forinti;
- Grčka crkva Svetog Nikole (San Nicolò dei Greci): Smeštena na samoj obali mora na Rivi, sa dva vitka zvonika i bogatim ikonostasom optočenim srebrom i zlatom, duhovno središte pomoraca, kapetana i brodovlasnika.
6. Veza sa Zemunom, Beogradom i Pančevom
Tršćanski Cincari nikada nisu zaboravili svoje zaleđe. Održavali su stalnu trgovačku i porodičnu osovinu sa Zemunom, Beogradom i Pančevom:
- Preko rečne luke u Sisku i planinskih drumova Lujzijane i Karoline, milioni merica sremskog i banatskog žita stizali su u Trst;
- Finansirali su opremanje srpskih škola, slali knjige, pomagali štamparije i novčano podržavali srpske oslobodilačke pokrete u 19. veku;
- U njihovim tršćanskim kancelarijama mladići iz Beograda i Pančeva sticali su trgovačku praksu i učili moderne evropske jezike i knjigovodstvo.
7. Nasleđe
Danas Trst čuva uspomenu na ove preduzetnike u svojim arhivima, palatama Borga Terezijana i na pravoslavnom groblju kod Svete Ane, gde monumentalne mermerne grobnice porodica Kurti, Ćipko i Teodorović svedoče o veku kada su aromunski vizionari pretvorili malu jadransku luku u srce mediteranske trgovine.
U Tršćanskom državnom arhivu i danas se čuvaju hiljade trgovačkih pisama sa crvenim voštanim pečatima koja svedoče o vremenu kada je zadata trgovačka reč vredela više od zlata.
8. Brodovlasnički magnati, osiguravajuća društva i Riva
U 19. veku Trst je bio četvrti po veličini grad Habzburške monarhije i njeno apsolutno privredno srce na moru. Duž tršćanske obale (Riva) uzdizali su se šumovi jedara i dimnjaci prvih okeanskih parobroda. Cincarski pomorski preduzetnici uveli su revoluciju u pomorski transport:
- Formirali su trgovačke sindikate koji su delili rizik pomorskih havarija. Umesto da jedan trgovac poseduje ceo brod i rizikuje propast usled brodoloma na Sredozemnom moru, uveli su sistem suvlasništva u idealnim delovima (karatima — 24 karata po brodu). Ova mudra organizacija omogućila je brzo prikupljanje ogromnog kapitala i širenje flote;
- Među vodećim inicijatorima osnivanja Austrijskog Lojda (Österreichischer Lloyd) 1836. godine — gigantske brodarske kompanije koja je povezivala Trst sa Carigradom, Aleksandrijom, Bombajem i Šangajem — nalazili su se kapitali tršćanskih pravoslavnih magnata;
- Palate na Velikom kanalu (Canal Grande) posedovale su posebne ulaze sa vode kroz koje su se burad ulja, bale pamuka i tovari vune direktno sa šlepova čekrcima podizali na više spratove skladišta, dok su na prvom spratu (piano nobile) bili smešteni raskošni saloni sa mletačkim lusterima od murano stakla i parketima od abonosa.
9. Kulturna simbioza Srba, Cincara i Grka na obalama Jadrana
U Trstu je postojala jedinstvena pravoslavna zajednica koja je zajednički delila crkveni život, škole i dobrotvorne fondove. Cincari su se lako integrisali sa srpskim trgovačkim kućama (Gopčević, Kovačević, Kurtović) i grčkim porodicama (Rali, Skaramanga, Morpurgo):
- Mladi su pohađali čuvenu Srpsku školu „Jovan Miletić” na Trgu Ponterosso, kao i Grčku školu, gde su učili klasične jezike, trgovačku korespondenciju na italijanskom i nemačkom, kao i geografiju svetskih pomorskih puteva;
- Cincarski brodovlasnici su novčano pomagali štampanje prvih srpskih knjiga i novina u Trstu i Beču. Vuk Stefanović Karadžić, Petar II Petrović Njegoš i Dositej Obradović bili su redovni i rado viđeni gosti u njihovim tršćanskim palatama tokom svojih putovanja i lečenja;
- Njihov trag vidljiv je i danas u arhitektonskoj fizionomiji Trsta: od Ponte Rosa i Berze do elegantnih fasada uz Korzo Italija, gde svaka kamena konzola i klesani balkon govore o generacijama preduzetnika koji su povezali krševiti Balkan sa prostranstvima svetskih mora.
Izvori i bibliografija
- Faber, Eva: Trieste: Il porto dell'Impero (1719–1860), Edizioni Lint, Trieste, 1995.
- Popović, Dušan J.: O Cincarima: Prilozi pitanju postanka našeg građanskog društva, Beograd, 1937.
- Dabižić, Miodrag: Trgovački odnosi Zemuna i Trsta u prvoj polovini XIX veka, Godišnjak grada Beograda, 1974.
- Kahl, Thede: Aromanian and Greek Merchants in the Adriatic, Austrian Academy of Sciences, 2005.
- Archivio di Stato di Trieste: Fondi del Tribunale Mercantile e della Comunità Greco-Orientale 1780–1910.